Energija sunca i vetra igraće
veću ulogu u budućnosti SAD
Predlog zakona o obnovljivim izvorima energije, o kome sada raspravlja američki Kongres, predviđa da pre kraja 2020. godine 15 do 20 odsto energije koja se troši u Americi dolazi iz obnovljivih izvora, kao što su vetar i sunce. Trenutno, ti izvori obezbeđuju samo oko 2 odsto energije, dok na hidroelektrane otpada još 6 odsto. Prema najnovijem izveštaju Pjuovog centra za globalne klimatske promene, vetar i sunce mogli bi da postanu važniji izvori energije, ali samo ako bude usvojena politika podsticanja igradnje te vrste elektrana, uz istovremeno ograničavanje oslobađanja ugljendioksida.
veću ulogu u budućnosti SAD
Predlog zakona o obnovljivim izvorima energije, o kome sada raspravlja američki Kongres, predviđa da pre kraja 2020. godine 15 do 20 odsto energije koja se troši u Americi dolazi iz obnovljivih izvora, kao što su vetar i sunce. Trenutno, ti izvori obezbeđuju samo oko 2 odsto energije, dok na hidroelektrane otpada još 6 odsto. Prema najnovijem izveštaju Pjuovog centra za globalne klimatske promene, vetar i sunce mogli bi da postanu važniji izvori energije, ali samo ako bude usvojena politika podsticanja igradnje te vrste elektrana, uz istovremeno ograničavanje oslobađanja ugljendioksida.
"Današnja tehnologija koja može da se kupi, za proizvodnju struje od sunca, još je skupa. Prilično je efikasna, ali je cena takođe prilično visoka" kaže Komor.
"Dalekovodi vode preko zemljišta, pa je za njihovu izgradnju potreban pristanak - prvo vlasnika, a zatim gradova, sela, okruga i država, što istorijski nije čest slučaj. Veliki je problem kako ubediti vlasnike zemljišta da pristanu na izgradnju dalekovoda, je mnogi to ne žele" kaže profesor Komor.
Dodatni problem je u tome što i vetar i sunce zavise od meteoroloških uslova.
Pjuov centar kaže da bi i prema postojećim zakonima korišćenje obnovljivih izvora energije raslo, ali ne tako brzo. Do 2030. svega 14 odsto struje u Sjedinjenim Državama dolazilo bi iz tih izvora, i to 8 odsto od sunca i vetra, a preostalih 6 odsto iz hidroelektrana.
Međutim, profesor Komor kaže da su ambiciozniji ciljevi ipak dostižni, posebno ako budu usvojeni dodatni zakoni o ograničavanju oslobađanja ugljendioksida u atmosferu.
"Čak je moguće da ti izvori postanu primarni. Zaključak je - tehnologija, posebno za korišćenje snage vetra - već je tu. Prepreke nisu ni male niti nesavladive. To je nešto što je tehnološki moguće i ekonomski isplativo. Kongres je suočen samo sa političkim izazovom" kaže Komor.
Profesor Komor ne očekuje da će predlog zakona koji bude usvojen u Kongresu biti idealan, ali veruje da će to biti dobar prvi korak ka suočavanuu sa budućim energetskim izazovima u Americi.
Izvor: VOA - 'Otvoreni studio' Glasa Amerike.
Nema komentara:
Objavi komentar